• Otok Brač - opcenito
• Otok Brač - opis puta
• Otok Brač - karta
• Otok Brač - slike

• apartmani Otok Brač
• kuce za odmor Otok Brač
• hoteli Otok Brač
• apartmanska naselja Otok Brač

• ostala mjesta i regije

Otok Brač - Dalmacija - Hrvatska

Informacije za vaš odmor: Otok Brač

BRAC, najveci otok srednjodalmatinske otocne skupine, treci po velicini medu jadranskim otocima; 394,57 km2; 13 824 stan. Od kopna ga dijeli Bracki kanal, od Šolte Splitska vrata, a od Hvara Hvarski kanal. Najviši vrh otoka, Vidova gora (778 m), ujedno je i najviši vrh na jadranskim otocima. Vapnenacki dio obale je kamenit i strm, dok je ostali dio razmjerno nizak i pjeskovit (na južnoj strani od Farske do Bola, na sjevernoj od Sutivana do Supetra). U krajoliku otoka prevladava krški vapnenacki reljef sa škrapama, jamama, docima i uvalama. Blaže forme reljefa, na kojima su rasprostranjena smeda primorska tla (najplodnija na otoku), pretežno u unutrašnjosti (osobito izmedu Ložišca i Nerežišca i izmedu Selaca, Novog Sela i Sumartina). Srednje temperature zraka tijekom sijecnja od 4,9 °C (Pražnice) do 7,2 °C (Sutivan), a u srpnju od 22,9 °C (Nerežišca, 360 m) do 24,7 °C (Sutivan). Kiše najviše padaju u zimskoj polovici godine. Pražnice imaju godišnje oko 1450 mm, a Sutivan oko 830 mm oborina.

Od vjetrova imaju najveci utjecaj na klimu otoka jugo i bura (vruljska bura izmedu Pucišca i Povlja). Ljeti je cest, osobito uz sjeverozapadnu obalu, maestral, koji puše s mora. Na Bracu nema površinskih vodenih tokova. Trajnih izvora ima jedino oko Bola. Viši dijelovi otoka (iznad 400 m) mjestimice su obrasli crnim i alepskim borom; vece ili manje šume alepskog bora susrecu se uz sva obalna naselja; inace prevladava makija i kamenjar. Najveca su naselja Pucišca i Supetar. Glavni poljodjelski proizvodi su ulje, vino i voce (višnje i bademi); stocarstvo i ribarstvo. Tvor-nice ribljih konzervi su u Postirama i Milni. Glavni kamenolomi poznatoga brackoga kamena su kraj Pucišca, Selaca, Postira, Spliske, Donjeg Humca (bracki kamen ugraden je u Bijelu kucu u Washingtonu i Dioklecijanovu palacu u Splitu). Cijelim je otokom izgradena cestovna mreža; trajektna veza Split -Supetar, Makarska-Sumartin; brodske veze sa Supetrom i Bolom. Zracna luka (za manje zrakoplove) iznad Bola.

Naseljen od neolitika (spilja Kopacina izmedu Donjeg Humca i Supetra), preko broncanog i željeznog doba (gradine Rat kod Ložišca, Kaštilo iznad Bola, Škrip - kao glavna utvrda, Velo i Malo Gradišce, Hum, Gradac, gomile u okolici Nerežišca, Pražnica, Gornjeg i Donjeg Humca i drugdje), grcke kolonizacije (Vicja vala), do danas. Prvi su poznati stanovnici otoka Iliri (anticki naziv Braca, Brattia, potjece vjerojatno od ilirskog brentos: jelen). Rimsko doba ostavilo je tragova (ladanjske vile, grobnice) ne samo u unutrašnjosti otoka vec i na obali; za cara Dioklecijana iskorištavali su se kamenolomi kod Škripa. U ranom srednjem vijeku Brac je pod Bizantom, u IX. st. osvajaju ga slavenski Neretljani,a zatim dolazi u sastav hrvatske države. Zbog opasnosti od pirata stanovnici pomalo napuštaju naselja na obali i povlace se u unutrašnjost otoka (Nerežišca, Donji Humac, Škrip, Gornji Humac, Podhume, Gradac i dr.). U XIII. st. Brac je u rukama Omišana, kojima ga 1240. oduzimaju Splicani; u XIV. st. priznaje vlast ugarsko - hrvatskoga kralja Ludovika I., zatim bosanskoga kralja Tvrtka I. i hercega Hrvoja Vukcica, uživajuci pritom široku autonomiju. God. 1420.-1797. je pod vlašcu Venecije, koja mu je potvrdila stare privilegije. Poslije pada Venecije pripada do 1806. Austriji, krace vrijeme je baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana, zatim je u vlasti Francuza, a onda do 1918. pod Austrijom.

Iz ranokršcanskoga doba je desetak svetišta (trolisna crkva u Sutivanu, trobrodna bazilika s krstionicom u Povljima i Postirama, Supetar). Od X. st. javljaju se prve crkve predromanickoga stila (Sv. Nikola iznad Sumartina, Sv. Mihovil nad Dolom), a potom crkvene gradevine prate stilski razvitak hrvatskoga graditeljstva romanickih osobina (Sv. Juraj vrh Braca, Sv. Ilija kraj Donjeg Humca). U XV. st. javljaju se složeniji graditeljski sadržaji (ljetnikovac u Bolu), a u renesansnom slogu grade se crkva u Postirama i dominikanska crkva u Bolu. Graditeljstvo baroka najizraženije je pri podizanju crkava (Škrip, Ložišca, Milna, Nerežišca). U XIX. st. zadržana je visoka razina gradenja (Ložišca-zvonik, crkva u Selcima). U XX. st. graditeljska ostvarenja cine turisticki i hotelski objekti (Bol, Supetar) te kuce za odmor (Povlja, Bobovišća, Splitska).

izvor: Hrvatska turistička zajednica