• Otok Cres - opcenito
• Otok Cres - opis puta
• Otok Cres - karta
• Otok Cres - slike

• apartmani Otok Cres
• kuce za odmor Otok Cres
• hoteli Otok Cres
• apartmanska naselja Otok Cres

• ostala mjesta i regije

Otok Cres - Kvarner - Hrvatska

Informacije za vaš odmor: Otok Cres

CRES, otok u vanjskom nizu kvarnerske skupine. Pruža se gotovo meridijanski od rta Jablanca (Glavina) na sjeveru do rta Suhe na jugu, u dužini od 68 km; 404,33 km2; 3238 stan.
Najviši je vrh na otoku Gorice (650 m). Duž slabo razvedenih obala, isticu se na istocnoj obali zaljeva Koromacna, a na zapadnoj Creska luka, Valun, Martinšcica i luka Ustrine. Pred zapadnom su obalom otocici Zaglav, Galiola, Zeca i Visoki, pred jugoistocnom Trstenik, pred sjeveroistocnom otok Plavnik. Na otoku nema voda tekucica; u njegovu je središnjem dijelu prostrano Vransko jezero (5,75 km2), kojemu je dno 68 m ispod morske razine, a sadrži oko 200 000 000 m3 vode. Vransko jezero opskrbljuje vodom Cres i Mali Lošinj. Duž obala otoka izbijaju mnogobrojne vrulje. U klimi otoka karakteristicne su razlike izmedu sjevernog dijela, u kojem je prosjecna sijecanjska temperatura 5-6 °C, i južnog, u kojem je prosjecna temperatura 6-7 °C. U sjevernom dijelu otoka pada godišnje 900-1000 mm oborina, a u južnom 800-900 mm. Zapadna strana otoka toplija je i vlažnija od istocne, izložene buri. U sjevernom dijelu otoka sacuvani su veci kompleksi šume (hrast, grab, bor), a u južnom je dijelu šuma samo mjestimicno sacuvana. Istocno od Vranskog jezera prostiru se kompleksi zasadeni borovima.

Najveci broj naselja leži u zapadnom dijelu; znatno je slabije naseljen istocni, odnosno središnji dio. Glavno je naselje na otoku gradic Cres. Stanovnici otoka bave se pretežno poljodjelstvom (maslina, vinova loza, povrce). Znatnu gospodarsku važnost imaju pomorstvo i ribarstvo (konzerviranje ribe u Cresu i Martinšcici). Strmi i nepristupacni dijelovi istocne obale prebivalište su bjeloglavog supa (ornitološki park prirode od 1986.). Na otoku, u okolici Osora, dobiva se kvalitetni gradevinski kamen. Kopneni promet odvija se uzduž otoka regionalnom prometnicom, na koju su upucena sva naselja otoka Cresa. Ona vodi od Porozine na sjeveru do Osora na jugu i nastavlja se prema Lošinju. Na južnom dijelu Osorskog tjesnaca (duljina 100 m, širina 6-8 m, dubina oko 2,5 m) sagraden je pokretni željezni most s cestovnom prometnicom koja spaja otoke Cres i Lošinj. Brodskim linijama otok Cres povezan je s Lošinjem, Rijekom, Pulom i Zadrom, a trajektom Porozina-Brestova, Porozina-Rijeka te Merag-Valbiska (otok Krk). U najnovije vrijeme otok je zbog sve boljih komunikacija postao privlacan mnogobrojnim turistima.

Otok Cres nastanjen je od neolitika (pecinska nastamba Jami na Sredi). Iz broncanog doba starija su gradinska naselja na teže pristupacnim vrhovima, opasana kružnim kamenim zidom. Iz željeznog su doba gradine kvadraticna tlocrta, Lubenice i Ustrine, uz koje su nekropole s tumulima. Najstariji su poznati stanovnici otoka Liburni. U antickim grckim izvorima nazivaju se Cres i Lošinj zajednickim imenom Apsirtides, koje se dovodi u vezu s legendom o Argonautima. Od antickih naselja spominju se Krepsa (Cres) i Apsoros (Osor). Za imperatora Augusta Cres osvajaju Rimljani. Poslije propasti Zapadnorimskog Carstva otok ulazi u sklop bizantskih posjeda na Jadranu, a u ranom srednjem vijeku naseljuju ga postupno Slaveni. Najstariji hrvatski spomenik na otoku cuvena je Valunska ploca, pisana glagoljicom u XI. st. Iz istoga je vremena više glagoljskih otockih spomenika (danas u lapidariju u Cresu i Valunu). Od 1000. do 1358. otok je u posjedu Venecije, zatim pod vlašcu hrvatsko-ugarskih kraljeva, 1409. -1797. ponovno pod Venecijom. Za vrijeme venecijanske vladavine upravno-politicko središte otoka premješta se iz Osora u Cres, a Osor postupno zamire i propada. Nakon propasti Venecije otok Cres je pripao Austriji, a 1918.-43. bio je pod Italijom. God. 1945. prikljucen je maticnoj Hrvatskoj.

izvor: Hrvatska turistička zajednica