• Otok Hvar - opcenito
• Otok Hvar - opis puta
• Otok Hvar - karta
• Otok Hvar - slike

• apartmani Otok Hvar
• kuce za odmor Otok Hvar
• hoteli Otok Hvar
• apartmanska naselja Otok Hvar

• ostala mjesta i regije

Otok Hvar - Dalmacija - Hrvatska

Informacije za vaš odmor: Otok Hvar

HVAR, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu; 299,6 km2 (dug 67,5 km, najveca širina 10,5 km); 11 459 stan. Pred zapadnim dijelom južne obale Hvara su Pakleni otoci, a pred srednjim otok Šcedro. Po sredini Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sveti Nikola (628 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje. Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne. Otok se odlikuje blagom mediteranskom klimom. Temperatura zraka tijekom zimskih mjeseci iznosi 9,1 °C, prosjecna temperatura zraka tijekom sijecnja 8,4 °C, a u srpnju 24,8 °C. Hvar ima dugu insolaciju (2718 sati godišnje). Snijeg rijetko pada; sijecanj ima u 10 godina prosjecno pet snježnih dana, a veljaca tri. Šumski pokrov, koji je u prošlosti obuhvacao gotovo citav otok, iskrcen je u dolomitnim udolinama i flišnom podrucju pogodnom za poljodjelstvo. Uz goli kamenjar mjestimice ima makije i gariga; u nižim podrucjima raste cesvina, alepski bor i dr. Površinskih vodenih tokova na otoku nema; na kontaktu dolomita i flišnih lapora izbijaju manji izvori. Jedini veci izvor je kraj Jelse, odakle ide vodovod do grada Hvara. Najveci broj naselja razvio se oko Velog polja; veca naselja leže uz obalu (Hvar, Stari Grad, Jelsa, Vrboska). Gospodarska je osnova turizam, poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, te posebno sadnja ružmarina i lavande; ribolov je dopunsko zanimanje poljoprivrednog stanovništva. Turizam je osobito razvijen u gradu Hvaru i u Jelsi; moderne marine izgradene su u Vrboskoj i na Paklenim otocima. Veca naselja na otoku spojena su regionalnom prometnicom (Hvar-Stari Grad-Jelsa-Bogomolje-Sućuraj). Trajektna veza preko Hvara, Sucuraja i Staroga Grada.

Hvar je naseljen vec u pretpovijesno doba (spilje Grapceva i Pokrivenik, s obojenom keramikom). Poslije su otok naselili Iliri, koji su se na pocetku ¨IV. st. sukobili s Grcima, kad su poceli kolonizirati otok. Ilirima pripadaju brojne gomile na otoku. Hvar je, uz Otok Korčulu i Vis, primio grcke naseljenike, ali je jedini imao jonsku naseobinu (Pharos, danas Stari Grad). Od stare kolonije sacuvali su se dijelom zidovi, grobovi s keramikom apulskog podrijetla i brojni natpisi. Poslije se Hvar istice u rimsko - ilirskim borbama, kad mu upravljaci (Demetrije Hvaranin) nastoje sacuvati samostalnost. U rimsko doba gubi nekadašnje znacenje. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je, zajedno s citavom Dalmacijom, došao pod bizantsku vlast. U VII. st. potpao je pod vlast Neretljana, s kojima je u XI. st. ušao u sastav Kraljevine Hrvatske, a u iducim stoljecima priznaje suverenitet hrvatsko-ugarskoga vladara, bosanskoga kralja Tvrtka, splitskoga hercega Hrvoja, Dubrovacke Republike, Mletaka (1278. -1797., uz prekid 1358.-1420.), Francuske i Austrije, a poslije I. svjetskog rata s ostalom Dalmacijom ušao je u sastav Hrvatske. U XVI. i XVII. st. Hvar je istaknuto središte hrvatske književnosti (Petar Hektorovic, Hanibal Lucic). Grad Hvar i drugi gradovi i naselja na otoku imaju brojne spomenike arhitekture i likovne umjetnosti koji svjedoce o bogatim umjetnickim tradicijama otoka, gospodarskom prosperitetu njegovih stanovnika i o vezama koje je održavao s umjetnickim i kulturnim žarištima prošlih stoljeca.

izvor: Hrvatska turistička zajednica