• Otok Krk - opcenito
• Otok Krk - opis puta
• Otok Krk - karta
• Otok Krk - slike

• apartmani Otok Krk
• kuce za odmor Otok Krk
• hoteli Otok Krk
• apartmanska naselja Otok Krk

• ostala mjesta i regije

Otok Krk - Kvarner - Hrvatska

Informacije za vaš odmor: Otok Krk

KRK, otok u Kvarnerskoj otocnoj skupini, najveci otok Jadranskog mora; 409 km2 (dug 38 km, širok do 20 km); 16402 stan. Sjeverno od suženja Vrbnik-Punat pruža se niži, šumovit, plodniji i naseljeniji dio otoka. Viši, južni dio pretežno je gol, mjestimice pokriven gustom šumom. U vapnenackom ravnjaku usjecena je Baška draga, koja završava zaljevom Baške. Najviši je vrh otoka Obzova (569 m), na južnom krškom dijelu. Kamenita, strma i pretežito ogoljela sjeverozapadna obala nije razvedena ni pristupacna, a za bure je opasna. Sjeverozapadna i jugoistocna obala su razvedene. Blag morski utjecaj izrazitiji je na zapadnoj i jugozapadnoj obali. Prosjecna temperatura zraka tijekom sijecnja iznosi 5,6 °C, a srpnja 24,1 °C; godišnja kolicina oborina prelazi 1000 mm. Dva mala jezera (Omišaljsko - ili Jezero - na sjeveru i Ponikve u sredini otoka) iskorišcuju se za opskrbu obližnjih naselja vodom. Od ukupne površine otoka na šume otpada 30,9%; mediteranska šuma crnike ogranicena je na jugozapadno zaklonjeno obalno podrucje. Na vapnenackim ravnjacima prevladava kamenjar. Osim Dobrinja sva veca naselja (Krk, Baška, Malinska, Njivice, Punat) leže na obali. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, vocarstvo, ribarstvo, lovišta divljaci i stocarstvo; potom petrokemijska i tekstilna industrija, brodogradnja, turizam (turisticka središta i turisticko naselje Haludovo) te nauticki turizam (marina u Puntu). Krk je prometno dobro povezan s kopnom - Krcki most koji povezuje kopnenu magistralnu prometnicu (M2) s magistralnom prometnicom (M29) na otoku od sjevera Baške; trajektne veze Valbiska-Merag (Cres), Baška - Lopar (Otok Rab); zracna luka Rijeka kraj Omišlja. Od Šila i Klimna prema Svetom Vidu Moholjice prolazi regionalna prometnica. Na Krku se nalazi i naftni terminal (Omišalj).

Kontinuitet naselja na Krku traje od neolitika (spilje po rubu Baške drage, Vrbnicka spilja), preko broncana i željeznog doba (gradine i tumuli kraj Malinske, Gabonjina, Dobrinja, Vrbnika, Baške) do danas. Najstariji su poznati stanovnici otoka bili Liburni. U doba Rimljana na mjestu današnjega grada Krka bilo je naselje Curicum. Pred Krkom se ¨ 49. god. odigrala pomorska bitka izmedu Cezarove i Pompejeve flote. U srednjem vijeku Krk priznaje vlast Bizanta, potom Venecije (od 1000.), hrvatskih vladara (u drugoj polovici XI. st.) pa opet Venecije (do 1358.), koja 1118. ugovorom predaje kneštvo na otoku krckim knezovima, kasnijim Frankopanima. U XIII. i XIV. st. Frankopani su jedna od najmocnijih hrvatskih velikaških porodica. Od 1358. priznaju vrhovnu vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva. Posljednji clan krcke loze Frankopana stavlja otok (1480.) pod zaštitu Venecije. Tako je Krk, posljednji od hrvatskih otoka, prikljucen venecijanskoj Dalmaciji. U njezinu je sastavu ostao do 1797., dijeleci poslije toga sudbinu ostale Dalmacije i Istre.

U prošlosti je Krk bio istaknuto središte glagoljske pismenosti (najstariji krcki sacuvani glagoljski spomenik je natpis iz XI. st., potjece iz nekadašnje benediktinske opatije sv. Lovre u gradu Krku). Papa Inocent IV. dopustio je 1252. pismom omišaljskim benediktincima slavensko bogoslužje uz upotrebu glagoljice; drži se da je tim pismom, kao pismom upucenim 1248. senjskom biskupu, papa legalizirao slavensko bogoslužje. Medu brojnim glagoljskim spomenicima nastalim na Krku isticu se Bašcanska ploca iz Jurandvora kraj Baške, Statut vrbnicki (1388.) i minijaturama ukrašeni Vrbnicki misal iz 1642. Glagoljica je na Krku ostala u upotrebi do prvih desetljeca XIX. st. Niz znacajnih spomenika obilježava postupne faze u razvoju arhitekture - od starokršcanskog (ostaci prvotne katedrale grada Krka) i starohrvatskog razdoblja (Sv. Dunat kraj Punta, Sv. Krševan kraj Glavotoka), preko rane romanike (Sv. Vid kraj Dobrinja, Sv. Lucija u Jurandvoru, Sv. Ivan u Baškoj) i zrele romanike (Sv. Marija u Omišlju, katedrala i Sv. Kvirin u gradu Krku) do gotike (Sv. Franjo u gradu Krku, crkva na Košljunu, frankopanska kapela u krckoj katedrali, patricijske kuce u Krku). Otok Krk je posebno zanimljiv u etnografskom pogledu (narodni obicaji, nošnja, domaca radinost, arhaicni cakavski dijalekt, pjesme i napjevi).

izvor: Hrvatska turistička zajednica