• Otok Rab - opcenito
• Otok Rab - opis puta
• Otok Rab - karta
• Otok Rab - slike

• apartmani Otok Rab
• kuce za odmor Otok Rab
• hoteli Otok Rab
• apartmanska naselja Otok Rab

• ostala mjesta i regije

Otok Rab - Kvarner - Hrvatska

Informacije za vaš odmor: Otok Rab

RAB, otok u sjevernom dijelu Jadrana, izmedu Krka i Paga; 93,6 km2 (dug 22 km); 9205 stan. Sastoji se uglavnom od vapnenaca, koji tvore dva niza uzvisina; na sjeveroistoku je Kamenjak (najviši vrh, 408 m), a na jugozapadu Kalifront (97 m). Na sjeveroistoku je izmedu zaljeva Lopara i Crnike, Loparski poluotok. Osim Lopara, veci su zaljevi Supetarska Draga, Kamporska draga, zaljev Sveta Fumija (Eufemija). Na Rabu su zime blage (prosjecna temperatura sijecnja 6,7 °C), a ljeta vruca (prosjecna srpanjska temperatura 23,2 °C); srednja godišnja temperatura je 15,3 °C; godišnja kolicina oborina iznosi oko 1000 mm. Rab se ubraja u najsuncanije dijelove Europe; 2499 suncanih sati godišnje. Temperatura mora ljeti je do 24 °C, u zimi do 10 °C. Vapnenacki dijelovi otoka, osobito Kalifront, mjestimicno su obrasli šikarom i šumom mediteranskog hrasta, a uspijevaju cedar, dud i nekoliko vrsta bora. U središnjem, obradivu dijelu otoka uzgajaju se masline, vinova loza, povrce. Lov na fazane, zeceve, divlje kunice i kune. Osim grada Raba, na otoku je 7 naselja: Lopar, Mundanija, Supetarska Draga, Kampor, Banjol, Palit i Barbat. S kopnom je povezan trajektom (Jablanac-Mišnjak i Senj-Lopar). Narodna nošnja gotovo se sasvim izgubila, a od obicaja sacuvani su samo svadbeni. Narodni su plesovi »naše kolo«, »merezinka« i »mahlina«. Nekada je ribolov bio vrlo intenzivan, a danas je turizam glavna gospodarska grana.

Rab (u antici Arba, u srednjem vijeku Arbe, Arbia, Arbiana, Arbitana, Arbium); od XV. st. javlja se naziv Rab. U pretpovijesno doba naseljen ilirskim Liburnima. Prvi put se spominje ¨ 360. Rimljani su ga zauzeli u ¨ II. st., ¨ 155. rimska je kolonija, a u doba cara Augusta grad Arba vec je municipij, opasan zidom i kulama. Rimljani su na otoku podignuli brojne ljetnikovce i izgradili pomorske baze (stationes navales). Od seobe naroda Rab je najprije u sastavu Bizanta, od IX. st. do 1409. (s neznatnim prekidima) pripada Hrvatskoj, a poslije toga je, do 1797., pod vlašcu Venecije. Poslije kratkotrajne austrijske vladavine otok ulazi 1805. u sklop Napoleonovih Ilirskih provincija, od 1814. pripada Austriji do 1918., kad ga je okupirala Italija. Rapalskim ugovorom 1920. vracen je matici zemlji. U travnju 1941. okupirale su ga talijanske trupe, a poslije kapitulacije Italije njemacke; 1945. pripojen maticnoj Hrvatskoj. Otokom je 1449. i 1456. harala kuga i znatno prorijedila stanovništvo, pa je život stagnirao do pocetka XX. st., kad je poceo razvoj turizma.

Važnije luke, marine i lucice su: luka Raba, Nauticki centar Rab (ACI), Sveta Mara, Kamporska Draga, Supetarska Draga, Nauticki centar Supetarska Draga (ACI) i Lopar. Otokom prolazi magistralna prometnica (M29) od trajektne luke u uvali Lopar (Senj - Baška na Krku-Lopar) na sjeveru do trajektne luke Mišnjak (Jablanac-Mišnjak) na jugu.

izvor: Hrvatska turistička zajednica