• apartmaniMjesto Rab21
• Kuće za odmorMjesto Rab2
• HoteliMjesto Rab5
• Apartmanska naseljaMjesto Rab1
• sobe za goste Mjesto Rab4
• PansioniMjesto Rab0

Mali grad Mjesto Rab ima oko 1600 stanovnika. Kvartovi Mjesto Rab su sljedeđi: Suha Punta.

Općenito

Otok RabRab, otok u sjevernom dijelu Jadrana, između Krka i Paga; 93,6 km2 (dug 22 km); 9 205 stanovnika. Sastoji se uglavnom od vapnenaca, koji tvore dva niza uzvisina; na sjeveroistoku je Kamenjak (najviši vrh, 408 m), a na jugozapadu Kalifront (97 m). Na sjeveroistoku je između zaljeva Lopara i Crnike, Loparski poluotok. Osim Lopara, veći su zaljevi Supetarska Draga, Kamporska draga, zaljev Sveta Fumija (Eufemija). rnNa Rabu su zime blage (prosječna temperatura siječnja 6,7 °C), a ljeta vruća (prosječna srpanjska temperatura 23,2 °C); srednja godišnja temperatura je 15,3 °C; godišnja količina oborina iznosi oko 1 000 mm. Rab se ubraja u najsunčanije dijelove Europe; 2499 sunčanih sati godišnje. Temperatura mora ljeti je do 24 °C, u zimi do 10 °C. Vapnenački dijelovi otoka, osobito Kalifront, mjestimično su obrasli šikarom i šumom mediteranskog hrasta, a uspijevaju cedar, dud i nekoliko vrsta bora. U središnjem, obradivu dijelu otoka uzgajaju se masline, vinova loza, povrće. Lov na fazane, zečeve, divlje kuniće i kune. rnOsim grada Raba, na otoku je 7 naselja: Lopar, Mundanija, Supetarska Draga, Kampor, Banjol, Palit i Barbat. rnS kopnom je povezan trajektom ( Jablanac-Mišnjak i Senj-Lopar). rnNarodna nošnja gotovo se sasvim izgubila, a od običaja sačuvani su samo svadbeni. Narodni su plesovi »naše kolo«, »merezinka« i »mahlina«. Nekada je ribolov bio vrlo intenzivan, a danas je turizam glavna gospodarska grana.
Rab (u antici Arba, u srednjem vijeku Arbe, Arbia, Arbiana, Arbitana, Arbium); od XV. st. javlja se naziv Rab. U pretpovijesno doba naseljen ilirskim Liburnima. Prvi put se spominje 1360. Rimljani su ga zauzeli u II. st., 1155. rimska je kolonija, a u doba cara Augusta grad Arba već je municipij, opasan zidom i kulama. Rimljani su na otoku podignuli brojne ljetnikovce i izgradili pomorske baze (stationes navales). Od seobe naroda Rab je najprije u sastavu Bizanta, od IX. st. do 1409. (s neznatnim prekidima) pripada Hrvatskoj, a poslije toga je, do 1797., pod vlašću Venecije. Poslije kratkotrajne austrijske vladavine otok ulazi 1805. u sklop Napoleonovih Ilirskih provincija, od 1814. pripada Austriji do 1918., kad ga je okupirala Italija. Rapalskim ugovorom 1920. vraćen je matici zemlji. U travnju 1941. okupirale su ga talijanske trupe, a poslije kapitulacije Italije njemačke; 1945. pripojen matčnoj Hrvatskoj. Otokom je 1449. i 1456. harala kuga i znatno prorijedila stanovništvo, pa je život stagnirao do početka XX. st., kad je počeo razvoj turizma.
Važnije luke, marine i lučice su: luka Raba, Nautički centar Rab (ACI), Sveta Mara, Kamporska Draga, Supetarska Draga, Nautički centar Supetarska Draga (ACI) i Lopar. Otokom prolazi magistralna prometnica (M29) od trajektne luke u uvali Lopar (Senj - Baška na Krku-Lopar) na sjeveru do trajektne luke Mišnjak (Jablanac-Mišnjak) na jugu.

Znamenitosti

Pristanište,  Povijesni stari grad,  Povijesne gradske zidine

Ponuda sportskih aktivnosti

Tenis

Gastronomija i zabava

diskoteka,  restoran,  kafic,  bar

Videa