• apartmaniOtok Korčula578
• Kuće za odmorOtok Korčula69
• HoteliOtok Korčula13
• Apartmanska naseljaOtok Korčula1
• sobe za goste Otok Korčula18
• PansioniOtok Korčula0

Mjesto Otok Korčula ima cca. 17000 stanovnika. Mjesto Otok Korčula dijeli se na sljedeće dijelove: Blato, Grsčica, Blato, Vinačac, Blato, Karbuni, Brna, Blato, Prizba, Blato, Prigradica, Blato, Zaglav, Vela Luka, Gradina, Blato, Prisćapac, Blato, Danča, Blato, Nova, Vela Luka, Vela Luka, Sokolić, Vela Luka, Kovnići, Vela Luka, Tankarača, Vela Luka, Poplat, Vela Luka, Mikulina Luka, Vela Luka, Maslinova, Vela Luka, Tudorovica, Vela Luka, Pelegrin, Blato, Zukova, Zavalatica, Korčula, Račišće, Lumbarda, Žrnovo, Žrnovo, Žrnovska Banja, Žrnovo, Vrbovica, Korčula, Soline, Korčula, Sveti Anton, Žrnovo, Medvinjak, Vela Luka, Tri Luke, uvala Bačva, Blato, Smokvica, Pupnat, Kneza, Uvala Nova, Prigradica, Nova, Bratinja Luka, Stiniva, Tri Zala, Vrbovica, Crnja Luka, Rasohatica, Babina, Blato, Bristva, Kuna Peljeska, Crkvice, Potomje, Borak, Vela Luka, Zanavje, Vela Luka, Gabrica, Vela Luka, Picena, Blato, Vela Borova, Spiliska, Vela Luka, Stratincica, Potirna, Bucht Orlandusa.

Općenito

KORCULA, grad i luka na sjeveroistocnoj obali istoimenog otoka, na poluotocicu koji je uskom prevlakom spojen s otokom; 3232 stan. Okolno obalno podrucje je pod borovom šumom. Istocno od luke je mala skupina otocica. Klima je blaga; srednja temperatura zraka u sijecnju je 9,8 °C, u srpnju 26,9 °C; otok je poznat po velikoj insolaciji. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, vocarstvo u okolici grada, ribarstvo, brodogradnja, obrada kamena, turizam i nauticki turizam. Regionalnom prometnicom povezana sa svim naseljima na otoku. Luka se sastoji od zapadnoga i istocnoga luckog dijela. Marina Korcula nalazi se u uvali na istocnoj strani grada. Trajektom je povezana s kopnom (Korcula-Orebic).Od pristana uz otvorenu ložu iz 1584. vodi neobarokno stubište (1907.) u stari dio grada. Usred trga je katedrala sv. Marka (od prvotne katedrale iz XIV. st. sacuvane su samo apside triju brodova). Goticka gradevina završena je potkraj XV. st. u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu. Medu prvim graditeljima je Bonino iz Milana (glavni portal 1412.); pri gradnji su sudjelovali Hranic Dragoševic, Ratko Ivancic, a potkraj stoljeca Marko Andrijic (lanterna zvonika). God. 1525. dograduje Marko Milic Pavlovic uz sjeverni brod veliku zavjetnu kapelu sv. Roka. Oltarna slika Sv. Trojstvo u južnoj apsidi djelo je Leandra Bassana. U svetištu su korska sjedala (Vicko Tironi, 1795.-96.), ciborij nad glavnim oltarom s figurama Navještenja (klesao 1486.-90. Marko Andrijic), oltarna slika Sv. Marko sa sv. Bartolomejem i Jerolimom (mladenacko djelo Jacopa Tintoretta iz 1550.), reljef s prikazom jaganjca iz XIII. st. kao i slika Navještenje (s obilježjima Tintorettova nacina). U kapeli sv. Roka, na baroknom oltaru Gospe od Karmela, sve su tri slike rad Carla Ridolfija (1642.); autor rezbarenih svetackih likova na baroknu mramornom oltaru sv. Roka je Franjo Ciocic-Cucic (oko 1576.). U prizemlju zvonika (adaptacija 1967.-69.) uredena je krstionica; u njoj plastike: Uskrsli Krist (Frano Kršinic, 1968.), Pietr (Ivan Meštrovic, 1915.) i Majka Božja (Ivo Kerdic, 1926.). U južnom je brodu crkve, kraj topovskih kugala i helebarda iz vremena ratovanja protiv Osmanlija 1571., ikona iz XIV. st., Vela Gospa iz samostana s Badije.Nasuprot katedrali je napuštena palaca Arneri, gradena u stilu kicene gotike, s lijepim renesansnim dvorištem. Do nje je renesansna palaca Gabrielis (XVI. st.) u kojoj je 1957. otvoren Gradski muzej s eksponatima vezanim uz korculansku brodogradnju, brodarstvo i kameno klesarstvo s galerijom korculanskih umjetnika. Uz katedralu bivša je biskupska palaca (Korcula je sjedište biskupije 1300.-1828.), gradena u prijelaznom stilu iz renesanse u barok (XVII. st.), s bogatom Opatskom riznicom, osnovanom 1954., liturgijsko posude i ruho (poliptih Blaža Jurjeva Trogiranina iz 1431.). Na malom trgu stoji gradska vijecnica (prizemlje s arkadama iz 1525., kat dograden 1866.), na koju se naslanja kapela Gospe od Ploca, podignuta 1531. na spomen bitke Aragonaca i Venecijanaca pred Korculom 1483. U njoj su slika Majke Božje sa zlatnim pokrovom iz 1722. i dva venecijanska topa. Kula Mali revelin dobila je svoj sadašnji oblik 1499. Pred vijecnicom je stup, postavljen 1569., a nasuprot njoj crkva sv. Mihovila (spomen od 1408.; obnova 1615.) s renesansnom propovjedaonicom; slika na baroknu mramornom oltaru djelo je Domenica Maggiota.Iz starog dijela grada Korcule vode Kopnena vrata (1650.) kroz Revelin, monumentalnu kulu pravokutna tlocrta (1493.-96.) do mosta. Odavde pocinje put po nekadašnjem gradskom zidu. Iduci tim putem dolazi se do crkve Svih svetih (s pocetka XV. st., obnovljena) koja ima kasetirani strop (oslikao oko 1713. Tripo Kokolja), poliptih Marije Suotkupiteljice Blaža Jurjeva Trogiranina (1438.-39.) i ciborij (XV. st.) ispod kojeg je rezbarena barokna Pietr Raphaela Donnera. Crkva je povezana dvoranom u kojoj je Galerija ikona, slika domace škole renesanse i procesijski križ Ivana Progonovica (XV. st.). Na sjevernom je kraju poluotoka polukružna kula Tiepolo, na zapadnoj obali, uz rub pristana, kula Barbarigo.Zapadni obalni put uz dražicu vodi do dominikanskoga samostana s dvobrodnom crkvom sv. Nikole; stariji brod, završen oko 1505. a dogradeni 1665. U desnom je brodu oltarna pala Mucenje sv. Petra mucenika (stara kopija Tizianove slike), a u novom brodu barokni oltar sv. Nikole (1629.). Samostan posjeduje zbirku umjetnina. U blizini, na rtu Sveti Nikola, smješten je 1968. u malenu ljetnikovcu Memorijalni muzej Maksimilijana Vanke (1889.-1963.) s umjetnikovim slikama, crtežima, terakotama i dokumentima. Iz predgrada ispred Kopnenih vrata vodi put u park Hober do tvrdave sv. Vlaha, koju su 1813. podignuli Englezi (Fort Wellington), na brežuljku koji dominira pod gradom. U predgradu Biline je klasicisticka osmerostrana crkva sv. Justina.

Gastronomija i zabava

bar,  kafic,  pizzerija,  restoran

Kupovina

Ribarnica,  Mesnica,  Trgovina voćem i povrćem,  supermarket