• apartmaniOtok Mljet45
• Kuće za odmorOtok Mljet2
• HoteliOtok Mljet0
• Apartmanska naseljaOtok Mljet0
• sobe za goste Otok Mljet10
• PansioniOtok Mljet0

Otok Mljet ima cca. 1100 stanovnika i udaljena je 40 km od mjesta Dubrovnik koje je i obližnje veće mjesto. Dijelovi Otok Mljet su sljedeći: Pomena, Babino Polje, Sobra, Prozurska Luka, Blaca, Saplunara, Okuklje, Ropa, Kozarica, Polace.

Općenito

Otok Mljet smjestio se u južnodalmatinskom arhipelagu, južno od poluotoka rnPelješca, od kojega ga dijeli Mljetski kanal. Površina otoka iznosi 100,4 km2.

Reljef otoka obilježavaju vapnenačka lančasta uzvišenja te niz kraških dolina i polja. Na krajnjem sjeverozapadnom dijelu otoka leži potopljena udolina s Velikim i Malim jezerom. Malo jezero (24 ha, dubine 29,5 m) povezano je s Velikim jezerom 30 m dugim kanalom. Veliko jezero (145 ha, dubina 46 m) spojeno je s morem plitkim 30 m dugim kanalom Soline.

Snažna morska struja koja teče kroz kanale mijenja svoj smjer svakih šest sati zbog plime i oseke. Promjena smjera morske struje u srednjem vijeku korištena je za pokretanje mlinova. U unutrašnjosti otoka nalazi se još kraških jezera koje mještani zovu blatine i slatine (lovišta jegulja).

Veće uvale su: Pomena, Polače, Tatinica, Sobra, Luka Prožura, Okuklje, Saplunara. Uz obalu su smješteni brojni otočići.

Na rnotoku Mljetu klima je sredozemna; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja iznosi 8,7 °C, a u srpnju 24 °C; prosječna godišnja količina oborina 1000 do 1500 mm; 2580 sunčanih sati tijekom godine. Šume pokrivaju 72 posto ukupne površine otoka; najbolje su očuvane lijepe crnogorične šume na sjeverozapadnoj strani otoka. Glavna naselja (Babino Polje, Prožura, Maranovići, Korita, Blato, Ropa, Goveđari) leže u unutrašnjosti otoka, orubljena obrađenim poljima. Naseljima kao luke služe najbliže uvale na sjevernoj obali. Mljet je trajektnim linijama povezan s poluotokom Pelješcem i rnDubrovnikom.

Na vrhu Mali Gradac (u blizini Babinih Kuća) nalaze se ostaci ilirske utvrde. U rimsko doba otok se spominje pod imenom Melite. Nalazi iz tog vremena rasprostranjeni su po cijelom otoku: Pomena, Žare i Pinjevica. S prijelaza u srednji vijek potječu ruševine palača i starokršćanske bazilike u Polačama. Oko 536.-537. otok je priključen Istočnorimskom Carstvu. Kasnije je potpao pod vlast Neretljana, a nakon toga kneževine Zahumlje. Iz tog razdoblja potječu predromaničke crkvice sv. Pankracija, sv. Andrije i sv. Mihovila u Babinom Polju. Veliki župan zahumski Desa 1151. poklanja cjeli otok benediktincima (iz opatije Pulsano na Monte Garganu u Apuliji), koji na otočiću u Velikom jezeru podižu svoju opatiju i crkvu. Bosanski ban Stjepan 1333. otok Mljet daruje Dubrovačkoj Republici. Od tog vremena otokom upravlja knez sa sjedištem u Babinom Polju. Godine 1345. Mljet dobiva vlastiti statut. U razdoblju gotike na otoku je sagrađeno nekoliko crkava (župna crkva u Babinom polju, crkvica sv. Trojice u Požuri i sv. Vida u Koritima, sve u 15. st. ). Ruševina crkve sv. Marije od Brda potječe s prijelaza gotike u renesansu. Svjetovna arhitektura zastupljena je s nekoliko karakterističnih zgrada (renesansni dvor mljetskih knezova u Babinom polju, nekoliko baroknih kuća iz 17./18. st. u Koritima).

Otok Mljet jamstvo je nezaboravnog odmora u nedirnutoj prirodi nacionalnog parka Mljet.

Znamenitosti

ruševina kule,  Pristanište,  historijski objekti iz antičkih vremena,  Povijesne građevine iz razdoblja gotike,  povjesni objekti iz renesanse,  crkve,  Muzej,  Samostan

Ponuda sportskih aktivnosti

ronjenje,  planinarenje